Počeo projekt ‘Still Water Revival’ za obnovu bunara i lokvi na krškim planinama
- Detalji
- Kategorija: Okoliš i ljudi
- Objavljeno Četvrtak, 04 Kolovoz 2022 12:12
- Napisao/la Administrator
- Hitovi: 1346
Vodena tijela na hrvatskim krškim planinama žarište su bioraznolikosti, no posljednjih desetljeća izložena su propadanju. Pokrenut je novi projekt kojim će se pokušati preokrenuti ovaj proces.
Danas je započela provedba novog projekta ‘Still Water Revival – Restoring and conserving still water ecosystems of Mediterranean karst mountains’ za obnovu lokvi i bunara na hrvatskim krškim planinama. Slatkovodni ekosustavi na Biokovu, Dinari, sjevernom Velebitu i Učki bit će obnovljeni kako bi se podržalo očuvanje bioraznolikosti, kao i ljudske aktivnosti na ovim područjima.
Projekt je vrijedan 664.910 eura, a financira se iz inicijative Donors’ Initiative For Mediterranean Freshwater Ecosystems. Partneri na projektu su organizacije koje upravljaju ovim područjima ili imaju iskustva u obnovi lokvi i bunara – Udruga 4 grada Dragodid, Javna ustanova Park prirode Biokovo, Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit, Javna ustanova Park prirode Učka, Hrvatske šume te Udruga Biom. Projekt će trajati tri godine – od travnja 2022. do kraja ožujka 2025. godine.
Vodena tijela na krškim planinama nastajala su većinom kroz čovjekovu aktivnost, s obzirom da su bili izvor vode za čovjeka i njegovu stoku, ali su ujedno i žarišne točke bioraznolikosti kao izvor vode za divlje vrste na ovom području. No, opstanak im je ugrožen! Ovi ekosistemi visoko su ovisni o održavanju pa su zbog dugogodišnjeg neodržavanja i neadekvatnog korištenja danas velikim dijelom gotovo posve zapušteni.
Posljednjih nekoliko desetljeća planinski dijelovi Hrvatske suočeni su s napuštanjem tradicionalnih stočarskih praksi, ruralna područja pogođena su iseljavanjem. Uslijed ovih procesa lokve i bunari ostaju bez prikladnog upravljanja i korištenja te su prepušteni sukcesiji i konačno nestajanju. Posljedica tog trenda je gubitak bioraznolikosti zbog utjecaja kojeg ovi ekosistemi imaju na vrste kao što su vodozemci i vodeni kukci, kao i na vrste koje ih koriste kao izvor vode za piće.
Gubitak lokvi i bunara utječe i na stočare jer otežava uvjete za držanje stoke na udaljenim područjima jer je voda kao presudan resurs sve nedostupnija. Osim što nedostatak vode uzrokuje nestanak stoke s planina, posljedično izostanak ispaše dovodi do sve brže sukcesije i zarastanja travnjaka čime ovo stanište nestaje te se time smanjuje bioraznolikost.
Projekt Still Water Revival bavi se svim ovim izazovima te donosi rješenja kroz strateški pristup, procjenu aktualnog stanja ovih ekosistema, razvoj metodologije za određivanje prioriteta te konačno kroz obnovu onih lokvi i bunara za koje se utvrdi da predstavljaju najviši prioritet. Projektno partnerstvo garantira održivost, pokriva različite potrebe i jurisdikcije, te osigurava stručnost u provedbi projekta. Nacionalni parkovi i parkovi prirode kao i Hrvatske šume kao različiti sustavi upravljanja zemljištem pružit će perspektive na različite prakse upravljanja zemljištem kao i na pravila koja se mora slijediti u zaštićenim područjima. Uprave parkova kao i nevladine organizacije njeguju dobru suradnju s lokalnim dionicima te su u mogućnosti u suradnji s njima osigurati dugoročnu održivost lokvi i bunara, što će biti korisno i za lokalnu zajednicu. Udruga Dragodid će osigurati da se pri obnovi suhozida u obzir uzmu svi aspekti očuvanja kulturnog naslijeđa te će pružiti ekspertizu u prikupljanju prostornih podataka. Biom će pružiti ekološku i biološku ekspertizu, kao i stručnost u upravljanju divljim vrstama i staništima te planovima upravljanja.
U sklopu projekta bit će razvijen caretaker program kojim se želi potaknuti aktivnu uključenost lokalnih dionika u skrb nad vodenim tijelima na njihovom području. Lokalne organizacije i škole s okolnog područja Dinare, Biokova, Velebita i Učke bit će pozvane da se uključe u projekt. Nakon što budu obučeni – učenici, planinari, lovci i drugi dionici – uključit će se u monitoring i upravljanje obnovljenim lokvama i bunarima. Vodena tijela na krškim planinama nastala su i održavana su upravo zahvaljujući lokalnim zajednicama. Kroz projekt se želi i osposobiti lokalno stanovništvo za njihovo održavanje kako bi se osiguralo dugoročnu održivost obnovljenih vodenih tijela.
Projekt koji ugrožava teritorij BiH i hrvatski jug
- Detalji
- Kategorija: Okoliš i ljudi
- Objavljeno Petak, 23 Studeni 2012 12:29
- Napisao/la Administrator
- Hitovi: 10416
“Projekt Gornji Horizonti i njegove prijetnje opstanku Stoca i donje Neretve” naziv je javne rasprave koja je održana u četvrtak u hotelu Europa u Sarajevu. Organizatori ovog skupa su Centar za prirodno naslijeđe i Centar za kulturno naslijeđe Međunarodnog foruma Bosna, Forum mladih Stolac, Udruženje “Obnova građanskog povjerenja” Stolac, Udruga “Lijepa naša” iz Ploča i Građanska inicijativa “Spasimo dolinu Neretve” iz Metkovića.
O problematici realizacije projekta Gornji Horizonti govorili su: Dalibor Ballian, Miodrag Dakić, Amra Hadžimuhamedović, Ivo Lučić i Amer Medar. Kako se moglo čuti na ovoj raspravi projektom “Gornji horizonti” predviđeno je oduzimanje voda Bregave, Bune i Bunice, te niza manjih i većih vrela neretvanskih voda radi njihovog prisilnog prevođenja u sliv Trebišnjice.
Rasprava o Gornjim horizontima u Sarajevu
Ovom prilikom istaknuto je da se vode otimaju od milenijima razvijanih ekoloških sustava, pa uglavnom završavaju u moru kod Dubrovnika, tamo gdje nikada prirodno nisu pripadale. Sudionici rasprave istakli su da je opravdana pretpostavaka da će realiziranje projekta proizvesti štetne ekološke, kulturološke i demografske posljedice na cijelom području bh. i hrvatskog juga.
dr.sc.Davor Ballian
Tako je Dalibor Ballian naveo niz upozoravajućih primjera. Gornji horizonti po njegovim riječima ozbiljna su prijetnja eko sistemu. Ono što se u budućnosti može očekivati je da npr. cementiranjem korita rijeka biljni i životinjski svijet izgubi prirodno stanište, također direktno je ugroženo i Hutovo blato koje bi se od slatke močvare moglo pretvoriti u slanu. Osim toga došlo bi do uništavanja šuma u Hercegovini te promjeni klime. Gornji horizonti su, podsjetimo, projekt, čija je realizacija započela u bivšoj Jugoslaviji 1956. godine. Do početka rata završena je njegova prva faza – izgrađene su hidroelektrane: Trebinje I, Trebinje II, PHE (pumpna hidroelektrana) Čapljina i HE Plat. Prve dvije hidroelektrane sada su u sastavu Elektroprivrede Republike Srpske, HE Čapljina je u sastavu Elektroprivrede Herceg Bosne u Federaciji BiH, a HE Plat u sastavu Hrvatske elektroprivrede.
Izvor: www.emetkovic.com
Može li se vjerovati struci?
- Detalji
- Kategorija: Okoliš i ljudi
- Objavljeno Nedjelja, 30 Rujan 2012 14:58
- Napisao/la Administrator
- Hitovi: 4698
Koordinacija GI Spasimo dolinu Neretve priopćenjem za javnost je pozdravilia odluku Vlade Federacije BiH koja je na sjednici održanoj 5. 9. 2012. odbila dati pozitivno mišljenje o Studiji procjene utjecaja na okoliš, te samim time i suglasnost za provođenje daljnjih aktivnosti na projektu Gornji horizonti u Republici Srpskoj. Istovremeno se pitaju hoće li hrvatski ministar zaštite okoliša i prirode Zmajlović odraditi posao u skladu s pravilima struke ili je na poziciju postavljen jer je puno podatniji prvom potpredsjedniku Vlade Radimiru Čačiću od bivše ministrice Holy?! Priopćenje prenosimo u cjelosti:
Dva mjeseca nakon što je predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, konstatirao kako je sporazum između Hrvatske i Republike Srpske o izgradnji HE Dubrovnik 2 – protuustavan, i Vlada Federacije BiH je na sjednici održanoj 5. 9. 2012. odbila dati pozitivno mišljenje o Studiji procjene utjecaja na okoliš, te samim timei suglasnost za provođenje daljnjih aktivnosti na projektu Gornji horizonti u Republici Srpskoj. Gornji Horizonti su projekt gradnje hidrocentrala na području Republike Srpske kojim će se rijeci Neretvi, odnosno njenim lijevim pritocima godišnje oduzeti šest milijardi metara prostornih vode i preusmjeriti ih u slijev Trebišnjice. Hrvatska je Vlada dogovorom Čačić - Džombić dala vjetar u leđa tom projektu.
I dok je prvi čovjek susjedne države sporazum koji su potpisali Radimir Čačić s hrvatske strane te Aleksandar Džombić u ime Republike Srpske, ocijenio grubim kršenjem Ustava suverene države Bosne i Hercegovine, Vlada Federacije BiH konačno privremeno zaustavlja ovaj kontroverzni projekt dok se ne utvrde točni pokazatelji monitoringa kvaliteta i kvantiteta voda neretvanskih pritoka - rijeka Bune, Bunice i Bregave i zaštićenog močvarnog područja Hutovog Blata.
Naši susjedi s pravom zahtijevaju formiranje stručnog tima sastavljena od neovisnih stručnjaka iz oba entiteta u Bosni i Hercegovini te stručnjaka iz Republike Hrvatske koji bi objektivno sagledali sve dosadanje negativne posljedice realizacije projekta Gornji Horizonti, kao i predložili mjere za sprečavanje katastrofičnih predviđanja o pretvaranju doline Neretve u slanu pustaru. Ovih dana je i hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša i prirode imenovalo savjetodavno stručno povjerenstvo koje ima zadatak procijeniti utjecaj zahvata HE Dabar (prve hidroelektrane u projektu Gornji horizonti) na okoliš u Republici Hrvatskoj te u skladu s time predložiti mjere zaštite okoliša u postupku između dvije države.
Ostaje za vidjeti hoće li bar hrvatski ministar zaštite okoliša i prirode odraditi posao u skladu s pravilima struke. Hrvatske vode na žalost to do sada nisu bile u stanju. Iz izjava direktora Vodnogospodarskog odjela Hrvatskih voda u Splitu gospodina Branka Pejakovića, koji uporno i prije procjene studije utjecaja na okoliš tvrdi da projekt neće imati nikakvih negativnih utjecaja na slijev Neretve, da se zaključiti da Hrvatske vode na studiju utjecaja na okoliš gledaju kao na puku formalnost. Projekt koji preusmjerava vode iz slijeva Neretve u slijev Trebišnjice ne vide kao prijetnju dolini Neretve a svoj optimizam ne potkrepljuju nikakvim argumentima.
Od nadležnih hrvatskih institucija očekujemo ozbiljniji pristup i jasne odgovore na pitanje kojim će se zaštitnim mehanizmima uspjeti postići da preusmjeravanje slijevnih voda Neretve prema rijeci Trebišnjici ne umanji vodne potencijale Neretve. Nadamo se da Vlada Federacije BiH neće biti jedini saveznik žiteljima neretvanske doline u obrani Neretve, stoji u priopćenju koje potpisuje Markica Vuica, koordinacija GI Spasimo dolinu Neretve.
Izvor: http://www.edubrovnik.hr
Javna rasprava "Projekt 'Gornji horizonti' i njegove prijetnje opstanku Stoca i Donje Neretve"
- Detalji
- Kategorija: Okoliš i ljudi
- Objavljeno Subota, 29 Rujan 2012 14:59
- Napisao/la Administrator
- Hitovi: 4642
Sudionici javne rasprave "Projekt 'Gornji horizonti' i njegove prijetnje opstanku Stoca i Donje Neretve" pozvali su bh. vlasti i resorna ministarstva da obustave energetski projekt "Gornji horizonti", te zaštite građane koji žive na području ugroženom tim projektom, kao i njihovu imovinu. Projektom "Gornji horizonti" predviđeno je oduzimanje voda Bregave, Bune i Bunice, te niza manjih i većih vrela neretvanskih voda, radi njihovog prisilnog prevođenja u sliv Trebišnjice, te izgradnja Hidroelektrane Dabar, javlja Fena.
Time se te vode otimaju od milenijima razvijanih ekoloških sustava, pa uglavnom završavaju u moru kod Dubrovnika, tamo gdje nikada prirodno nisu pripadale. Samo manji dio tih voda dospijeva u hidroelektranu "Čapljina" i ulijeva se u Neretvu, istaknuto je u raspravi. Sudionici rasprave zaključili su kako će izgradnja Hidroelektrane Dabar u Republici Srpskoj ostaviti bez dostatnih količina vode područje uz dolinu Neretve, što će dugoročno biti katastrofalno za poljoprivrednu proizvodnju, ali i opstanak žitelja tih, sada već, ugroženih područja.
Kako je istaknuto na skupu Grad Ploče ovih je dana uputio zahtjev Vladi RH i Hrvatskim vodama da iskoriste sve pravne mogućnosti i iznađu tehnička rješenja kojima će se zaštiti interesi Donje Neretve i održivost tamošnjeg postojećeg eko sustava. Predsjednik Udruženja "Obnova građanskog povjerenja" Stolac Amer Medar kaže kako je i međunarodnim konvencijama zabranjeno da se prevode vode iz jednog slivnog područja u drugo vodoslivno područje i da je nerazumljivo da takav pravni prijestup nitko od bh. vlasti nije uvidio.
Ocjenjuje kako prijeti velika ekološka, kulturološka i demografska katastrofa području Stoca i području doline Neretve. Dolinu Neretve je već zahvatila katastrofa, kaže Medar, napominjući kako u Metkoviću nema više ni slatkovodne ribe, a količina Neretve koja je proticala prema jugu Hrvatske je smanjena jer su smanjeni protoci rijeka Bregave, Bune i Bunice.
U Opuzenu se u natopnim sustavima javlja sol koja ugrožava poljoprivrednu proizvodnju, dok je, kaže Medar, na području stolačke općine veliki broj bušotina, odnosno crpilišta vode presušio pa je i razvoj poljoprivrede u Stocu doveden u pitanje. Po njegovom mišljenju, nije se trebalo dozvoliti da tri godine zaredom plavi Popovo polje u koje je uloženo truda i sredstava za razvoj vočarstva i povrtlarstva, a sve to kao posljedica pretapanja vode iz Dabarskoga polja u Bilećko jezero.
"RS ne može raditi projekt bez suglasnosti vlasti u BiH pa je prema tome jedino rješenje obustaviti projekt", zaključuje Medar. Predsjednica Udruge "Lijepa naša" iz Ploča Ana Musa smatra, međutim, kako je projekt otišao predaleko i da do njegove obustave neće doći, pa bi se trebalo fokusirati na umanjenje ekološke štete. Ona je mišljenja kako bi trebalo obvezno uvesti upravljanje vodnim gospodarstvom FBiH, RS i RH kao jedini način da se spriječi samovolja koju, po njezinim riječima, provodi Republika Srpska.
Izrazila je zadovoljstvo što je hrvatsko Ministarstvo zaštite prirode i okoliša konačno imenovalo savjetodavno stručno povjerenstvo koje će procijeniti utjecaj zahvata HE Dabar na okoliš RH. Mišljenja je kako bi to povjerenstvo zajedno s bosanskohercegovačkim, koje još nije oformljeno, trebalo napraviti monitoring već izgrađenih objekata, locorati uočene nedostatke i dati rok za sanaciju štete na njima.
Javnu raspravu, koja je održana večeras u Mostaru, organizirali su Centar za prirodno naslijeđe i Centar za kulturno naslijeđe Međunarodnog foruma Bosna, Forum mladih Stolac, Udruženje "Obnova građanskog povjerenja" Stolac, Udruga "Lijepa naša" iz Ploča i Građanska inicijativa "Spasimo dolinu Neretve" iz Metkovića.
M.M.
Izvor: http://www.hrsvijet.net
Loša energetska politika uništava deltu Neretve
- Detalji
- Kategorija: Okoliš i ljudi
- Objavljeno Utorak, 26 Travanj 2011 14:57
- Napisao/la Administrator
- Hitovi: 4344
WWF upozorava da bi izgradnja planiranih hidroelektrana u slivu Trebišnjice i Neretve u Hrvatskoj i BiH imala negativne posljedice za sliv i deltu Neretve.
Povodom planova za izgradnju novih hidroelektrana u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini (HE Dubrovnik II, HE Dabar-Gornji Horizonti i HE Ombla), svjetska nevladina organizacija za zaštitu prirode WWF na konferenciji za medije u Zagrebu upozorila je javnost i vlade RH i BiH na nedostatke u pripremi ovih hidro-energetskih projekata koji će mati značajan prekogranični utjecaj i negativne posljedice za sliv i deltu Neretve te lokalno stanovništvo koje živi uz rijeku.