Login



Dodjeljena ekološka dozvola za gradnju brana u budućem Nacionalnom parku

Federalno ministarstvo okoliša i turizma donijelo je rješenje kojim se izdaje ekološka dozvola za gradnju tri visoke brane za hidroelektrane na rijeci Ljuta u općini Konjic. Planirane hidroelektrane nalaze su u vrijednom kanjonskom prirodnom području planiranog Nacionanog parka „Igman-Bjelašnica-Treskavica-Visočica“, a Odluku o stavljanju ovog područja u poseban režim zaštite prostora donijeli su federalni organi još 2005. godine. Odluka je donešena u cilju očuvanja bioloških, pejzažnih i geomorfoloških vrijednosti područja, a za provođenje iste zaduženo je Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Međutim, umjesto da radi na očuvanju ovog područja Federalno ministarstvo radi upravo suprotno – dozvoljava devastaciju bioloških, pejzažnih i geomorfoloških vrijednosti u kanjonu rijeke Ljute, gornji tok rijeke Neretve.

Mirno okupljanje počinje u terminu 15.00 - 15.10h, u cetvrtak, 06.06, okupljanjem učesnika u parku pored Vijećnice, ulica Bentbaša. Ispred Ambasade Republike Slovenije ćemo se zadržat 10-15 minuta, a zatim će učesnici mirnom šetnjom krenuti sljedećom trasom, odnosno ulicama: Bravadžiluk, Sarači, Ferhadija, Maršala Tita, Zmaja od Bosne do zgrade Elektroprivrede BiH odakle ćemo skrenuti prema zgradi Uniprometa – Marka Marulića 2, gdje ćemo se zadržati narednih 20 minuta, najdalje do 17.00

Izvor : http://zeleni-neretva.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=288

Posjet produkcijske kuće “Moonlight” dolini Neretve

U sklopu projekta EU Farmer koji se odvija na području jugoistočne Europe, u ponedjeljak, 13.05.2013. izvršen je posjet produkcijske kuće „Moonlight“ iz Skopja, Makedonije dolini Neretve.
Svrha posjeta  je bilo snimanje niza dokumentarnih serija na temu poljoprivredne modernizacije.  Snimljen je prilog o projektu „Eko Eko“ kojeg provodi udruga DOBRA iz Metkovića kroz sredstva Europske Komisije, a koji za cilj ima upoznavanje mladog stanovništva s ekološkom poljoprivredom, kroz uzgoj mini eko vrtova, posjet ekološkim nasadima, edukacijske radionice te organizaciju ekološke kampanje.
 
 
 
 
Posjećen je i ekološki nasad maslina u Desnama, kao jedinstven primjer u Hrvatskoj s matičnjakom maslina od 62 sorte koje su prikupljene od Istre do Dubrovnika  te vinogradi u Komarnoj Modro zelene zadruge iz Metkovića.
 
 Snimljen je prilog o poduzeću Jasenska d.o.o. iz Opuzena, gdje su posjetioci imali priliku upoznati se s pozitivnim  primjerom povlačenja sredstava iz Europske Unije korištenjem IPARD programa, u svrhu modernizacije poslovanja i nabave opreme.
Gosti iz Makedonije su izrazili veliko zadovoljstvo viđenim, te obećali ponovni povratak.
 

Inicijativa "Hodaj!"

Inicijativa "Hodaj!"

 

Udruga DOBRA je u subotu započela provedbu inicijative „Hodaj“, koja je financirana od strane zaklade „Kajo Dadić“ iz Splita. 

Inicijativa je uključivala čišćenje staza,  postavljane deset putokaza i markiranje staza u park šumi Predolac u Metkoviću. 

Veliku pomoć u provedbi inicijative su pružili članovi avanturističkog kluba Osmica. 

Aktivnosti će se nastaviti u travnju, kada će se organizirati veliko druženje na Predolcu, a sve  kako bi se potakli građani na što aktivniji boravak u prirodi.

Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa

 

Prigodnom radionicom vezanom za očuvanje Hutovog blata i svečanošću kojoj su nazočili ekolozi i drugi stručnjaci kojima je u srcu zaštita cijelog sliva rijeke Neretve,  u Parku prirode „Hutovo blato“ obilježen je Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa. Hutovo blato je srce života doline Neretve u kojem živi i zimuje oko 250 vrsta ptica. Izuzetno je bogato ribom, uključujući i endemske vrste, kao što su zubatac i podustva. Sve izražajniji negativni utjecaji: nedostatak i zaslanjenje vode,  porasta krivolova, smanjenja ribljeg fonda i populacije ptica, doveli su do velike degradacije prostora parka. Ako se nastavi dosadašnji odnos prema Hutovom blatu, ovom močvarnom ekosustavu prijeti potpuni nestanak u narednih 30 godina. Još prije 42 godine, u iranskom gradu Ramsaru potpisana je Konvencija o zaštiti i očuvanju močvarnih staništa, koja je imala za cilj ukazati na značaj takvih područja i potaknuti svjetske lidere na poduzimanje aktivnosti njihovog očuvanja. Jedno od najvećih dostignuća Ramsarske konvencije, koja predstavlja temeljni dokument i najvažniji međunarodni sporazum o zaštiti močvarnih staništa, kojeg je do sada potpisalo više od 150 zemalja, među kojima i Bosna i Hercegovina, je popis močvara od međunarodne važnosti. 

 

     Prilikom ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa, na skupu/radionici je istaknuto da je peticija, koju je podržao veliki broj pojedinaca, WWF u suradnji s lokalnim udrugama, uspjela potaknuti promjenu u promišljanjima o opstojnosti ovog prostora. Peticija je pozivala građane, a i odgovorne lokalne i državne institucije, organizacije i poduzeća kao i međunarodne organizacije da usvoje i primjene konkretne korake kojima će spasiti Hutovo blato i omoguće budućim generacijama da uživaju u blagodatima ovog iznimnog područja. Peticija, potpomognuta i drugim akcijama vezanim za očuvanje hutovog blata  nastaviti će se  tijekom cijele 2013. godine na prekograničnom prostoru Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.

 

Mladi na djelu projekt EKO EKO udruge Dobra

 

 

Nedavno je započeo projekt udruge Dobra iz Metkovića pod nazivom EKO EKO. Inicijativa "Eko Eko" se odnosi na očuvanje okoliša, promociju zdravog života te kreativnost mladih kroz upoznavanje s ekološkom poljoprivredom. Projekt "Eko Eko" će trajati 366 dana na području doline Neretve. Vrsta inicijative se odnosi na očuvanje okoliša, promociju zdravog života te kreativnost i poduzetništvo mladih u ruralnim krajevima. Cilj projekta je potaknuti mlade na kreativnost i poduzetništvo kroz upoznavanje s ekološki prihvatljivom poljoprivrednom proizvodnjom kao jedan od oblika smanjenja siromaštva i poticanja zapošljavanja.Ovaj projekt se financira uz podršku sredstava Europske komisije.

 

 

‘Hidrocentrala Ombla možda bi i mogla biti ekonomski isplativa, ali zbog nje će biti istrebljeno 14 tek otkrivenih vrsta!’

Istraživači Hrvatskog biospeleološkog društva proučavali su Vilinu špilju Omble, rijeke na čijem izvoru Hrvatska elektroprivreda već dulje od dva desetljeća, unatoč protivljenju ekoloških udruga, želi graditi hidroelektranu pod zemljom, vrijednu 150 milijuna eura.

Tijekom ovog mjeseca očekuju se dovršetak i prezentacija Plana upravljanja bioraznolikošću područja Omble u Dubrovniku. Taj su plan od međunarodne konzultantske kuće WSP naručili HEP i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) čijim bi se kreditom gradnja i trebala financirati, a studija biospeleološkog društva jedan je od radnih materijala. Plan, kako najavljuju u HEP-u, razrađuje i načine na koje će se zaštititi okoliš i priroda prije, tijekom i nakon gradnje.

Više informacija : http://www.jutarnji.hr/-hidrocentrala-ombla-mozda-bi-i-mogla-biti-ekonomski-isplativa--ali-zbog-nje-ce-biti-istrebljeno-14-tek-otkrivenih-vrsta--/1082692/

Izvor: www.jutarnji.hr

 

 

Obilježavanje svjetskog dana vlažnih staništa

 

Svjetski dan vlažnih staništa

 

 

Hutovo blato je prepoznato kao močvarno stanište od međunarodnog značaja, a Bosna i Hercegovina je preuzela odgovornost potpisivanjem Ramsarske konvencije zaštititi ekosustav Hutovog blata.

Prigodu obilježavanja Svjetskog dana vlažnih staništa međunarodne i lokalne nevladine organizacije žele iskoristiti kako bi se otvoreno govorilo o problemima s kojima se suočava Hutovo blato danas.

Stoga, pozivamo sve na skup u okviru inicijative "Zaustavimo uništavanje Hutovog blata!", koji će se održati u ponedjeljak 4. veljače 2013. godine u motelu Park, Karaotok, s početkom u 10 sati.

 

Poziv i dnevni red skupa Zaustavimo uništavanje Hutovog blata!

 

Izvor i više informacija na : http://www.hutovo-blato.ba/

 

 

 

 

 

 

Hrvatska se protivi Gornjim horizontima s figom džepu

Osvrt o Gornjim horizontima ekološkog aktivista Ive Lučića, doktora nauka o kršu, koji upozorava na stanište velikog broja biljnog i životinjskog svijeta u Parku prirode Hutovo Blato, koje bi moglo u potpunosti nestati. Slična strahovnja ima i za jedinstvenu spilju Vjetrenicu i brojne izvore koje su posebnost kraškog polja.

„Ovakvi pristupi tzv. revalorizacije prirode za ovakve projekte dosad preziru njegove najvažnije, ključne prirodne vrijednosti krša u kojem se grade“, kaže Lučić.

Više informacija:

http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/234375/Hrvatska-se-protivi-Gornjim-horizontima-s-figom-u-dzepu.html#.UPANgFIgmzM

Tematska sjednica gradskog vijeća Metkovića o gornjim horizontima

Kako bi se službeno progovorilo o utjecaju Gornjih horizonata na tok Neretve, u petak 28. prosinca održana je u tematska sjednica Gradskog vijeća Metkovića. O Gornjim horizontima na tematskoj sjednici vijeća, govorio je direktor Hrvatskih voda iz Splita, Branko Pejaković.

Više infomacija o održanoj tematskoj sjednici možete pročitati na:

http://dubrovacki.hr/clanak/46795/gornji-horizonti-popit-ce-vodu-iz-neretve

Peticija: zaštita parka prirode Hutovo Blato

Zbog sve izražajnijih negativnih utjecaja čovjeka na ekosustav Hutovog blata, koji se ogledaju u  promjeni prirodnog vodnog režima, sve intenzivnijem krivolovu i nepostojanju stvarne zaštite područja zbog nedostatnog financiranja čuvarske službe, WWF je pokrenuo medijsku kampanju i peticiju za očuvanje Hutovog blata. Cilj je prikupiti 10.000 potpisa za očuvanje Parka prirode Hutovo blato i mobiliziranje javnosti i odgovornih institucija za usvajanje hitno potrebnih rješenja ovih problema.

Više o peticiji:

http://www.hutovo-blato.ba/peticija/peticija.php

Stručnjaci upozorili: Dolina Neretve će postati pustinja

Gradnja hidroelektrana na i oko toka Neretve već nam je oduzela četiri milijuna kubika vode, a kad sustav hidroelektrana Gornji horizonti u Hercegovini bude gotov, izgubit ćemo još dvije milijarde kubika u slijevu Neretve. Danas u Metkoviću možete loviti srdele, lignje, orade... More prodire sve dublje, govori nam skupina zabrinutih mještana neretvanske doline okupljena u dvadesetak udruga. Njih oko tisuću čine inicijativu “Spasimo dolinu Neretve”. 
Svojim aktivnostima nastoje upozoriti na posljedice gradnje Gornjih horizonata u Republici Srpskoj i gradnje hidroelektrane Dubrovnik 2, koje će koristiti vodu otpuštenu iz akumulacije Gornjih horizonata. Projekt je star 60 godina. Njime se žele iskoristiti hidroenergetski potencijali dijela sljeva rijeke Trebišnjice i Neretve.

 

- U neretvanskoj se dolini svake godine proizvede voća i povrća vrijednog oko 500 milijuna kuna, najviše mandarina. Proizvodnja bi bila ugrožena samo da bi se spasio HEP. Na lijevoj strani Neretve izdašnost vode već je pala na oko 25 posto. Na istočnoj je strani 20 manjih rijeka, pritoka, podzemnih krških izvora koji samu dolinu opskrbljuju vodom - priča Nikola Grmoja iz građanske inicijative. Sami su svjesni da u ovoj fazi gradnje Gornjih horizonata malo toga mogu. Grmoja kaže kako im smeta što građanima nitko ništa ne govori. Ako Hrvatska odobri gradnju hidroelektrane Dubrovnik 2, projektanti Gornjih horizonata mogu početi probijati tunel prema moru kojim će se rješavati milijarda kubika vode. 


- Taj je projekt započet još u bivšoj Jugoslaviji koja ga je, usput rečeno, i zaustavila. No kanadsko-britanski konzorcij koji gradi Horizonte uspio je isposlovati gradnju. Svoje prste u ovome imaju sve vlasti. 

Izvor: www.24sata.hr

HIPPUS.hr

Select style: Red Brown