Stručnjaci upozorili: Dolina Neretve će postati pustinja
- Detalji
- Kategorija: Vijesti
- Objavljeno Subota, 27 Listopad 2012 14:38
- Napisao/la Administrator
- Hitovi: 2569
Gradnja hidroelektrana na i oko toka Neretve već nam je oduzela četiri milijuna kubika vode, a kad sustav hidroelektrana Gornji horizonti u Hercegovini bude gotov, izgubit ćemo još dvije milijarde kubika u slijevu Neretve. Danas u Metkoviću možete loviti srdele, lignje, orade... More prodire sve dublje, govori nam skupina zabrinutih mještana neretvanske doline okupljena u dvadesetak udruga. Njih oko tisuću čine inicijativu “Spasimo dolinu Neretve”. Svojim aktivnostima nastoje upozoriti na posljedice gradnje Gornjih horizonata u Republici Srpskoj i gradnje hidroelektrane Dubrovnik 2, koje će koristiti vodu otpuštenu iz akumulacije Gornjih horizonata. Projekt je star 60 godina. Njime se žele iskoristiti hidroenergetski potencijali dijela sljeva rijeke Trebišnjice i Neretve.
- U neretvanskoj se dolini svake godine proizvede voća i povrća vrijednog oko 500 milijuna kuna, najviše mandarina. Proizvodnja bi bila ugrožena samo da bi se spasio HEP. Na lijevoj strani Neretve izdašnost vode već je pala na oko 25 posto. Na istočnoj je strani 20 manjih rijeka, pritoka, podzemnih krških izvora koji samu dolinu opskrbljuju vodom - priča Nikola Grmoja iz građanske inicijative. Sami su svjesni da u ovoj fazi gradnje Gornjih horizonata malo toga mogu. Grmoja kaže kako im smeta što građanima nitko ništa ne govori. Ako Hrvatska odobri gradnju hidroelektrane Dubrovnik 2, projektanti Gornjih horizonata mogu početi probijati tunel prema moru kojim će se rješavati milijarda kubika vode.
- Taj je projekt započet još u bivšoj Jugoslaviji koja ga je, usput rečeno, i zaustavila. No kanadsko-britanski konzorcij koji gradi Horizonte uspio je isposlovati gradnju. Svoje prste u ovome imaju sve vlasti.
Izvor: www.24sata.hr
Neretvanska budućnost: Sol i ambrozija?
- Detalji
- Kategorija: Vijesti
- Objavljeno Četvrtak, 25 Listopad 2012 14:40
- Napisao/la Administrator
- Hitovi: 2905
Snažna i silopadna Neretva zapela je naravno za oko bivšoj naddržavi kojoj je trebalo struje da rasvijetli narode i narodnosti. Izgrađene su hidrocentrale Rama, Jablanica, Grabovica i Salakovac sjeverno od Mostara, potopljena su plodna polja a pučanstvo iseljeno i to, vidi vraga, uglavnom hrvatsko pučanstvo. Tako je primjerice Rama koja je oduvijek bila izvorište hrvatstva - pa i Gospa Sinjska odanle potječe – po drugi put u povijesti opustošena, načinom u stvari genocidnim. Na tribini je prikazan film Hajrudina Krvavca iz toga herojskog doba koje je započelo svršetkom pedesetih i nastavilo se do osamdesetih, a likom i riječju svjedočio je nazočnima dr. Srećko Božičević, hidrolog i speleolog koji se za studentskih dana a zatim i godinama poslije kretao tim područjem, radio, spuštao u spilje i vidio podzemlje u svim svojim lijepim i zastrašujućim oblicima.
Danas je dr. Božićević jedan od onih koji dramatično upozoravaju da se ne smije igrati s krškim vodama i njihovim tokovima, te da su "Gornji Horizonti" opasni po Neretvu (ali ne samo Neretvu), opasni po ljude i opasni po hrvatsku državu. I on je , kao i uvodničar Ante Beljo, protivnik preusmjeravanja voda iz slijeva rijeke Neretve u slijev Trebišnjice kako bi se izgradile nove (tri) hidrocentrale a Hrvatskoj dobacila kost u obliku Dubrovnika 2 – ne zato da bi se Hrvatskoj pomoglo nego zato što vode iz spomenute strujne trilogije nekamo moraju otjecati, a mogu samo kroz Hrvatsku i samo u hrvatsko more. I Beljo i Božičević poznaju međunarodnu konvenciju o vodama koja ne dopušta preusmjeravanje voda iz jednoga riječnog slijeva u drugi, ali to ne znaju hrvatski političari (koji ionako ništa ne znaju) pa su napravili sporazum – ali ne sa državom BiH nego sa tzv. Republikom srpskom, odnosno preusmjerili kontakte s prave adrese na genocidni enitet. A da su i sada namjere genocidne, pokazat će se u nastavku ovoga teksta. Sporazum je u ime Hrvatske elektroprivrede potpisao stanoviti Koračević koji pojma nema ni o struji ni o geologiji, a s druge strane direktorica srpskoga entiteta.
Što je gore a što dolje
KonvencijaI Beljo i Božičević poznaju međunarodnu konvenciju o vodama koja ne dopušta preusmjeravanje voda iz jednoga riječnog slijeva u drugi, ali to ne znaju hrvatski političari (koji ionako ništa ne znaju) pa su napravili sporazum – ali ne sa državom BiH nego sa tzv. Republikom srpskom, odnosno preusmjerili kontakte s prave adrese na genocidni enitet.Riječ je dakle o Gornjim Horizontima koji su se okomili na jadnu, već posve izbetoniranu Trebišnjicu, za razliku od "Donjih Horizonata" koji sišu vodu iz golemoga Bilećkoga jezera a natu je transfuziju priključen i Dubrovnik 1. Nesretna je Trebišnjica rijeka ponornica, malo teče površinom, malo podzemljem, a da bi služila svrsi suvremenih štetočinja željnih energije (odnosno novca) njezino je korito betonirano. Tako je kršu zadan pakleni udarac, premda postoji slutnja da ispod betona i nadalje teče voda – ali to nitko ne zna. Ono što se zna jest da velik dio vode opisane rijeke Trebišnjice otječe prema zapadu Popova polja koji je već u FBiH a zatim u Deransko jezero i u – Neretvu, ali te vode koje dolaze do Neretve sve su slabije, kao i one koje na drugoj strani podzemljem dolaze do Rijeke Dubrovačke (čuvena Ombla).
Da vidimo prvo što se događa Neretvi i zašto joj treba što više vode. Njezino je ušće, naime, metar i pol ispod razine mora i ako rijeka nije dovoljno snažna da odgura more – eto nevolje, eto soli i bljutave vode koja već i bez hrvatsko-srpskih opakih energetskih planova u dubinskom sloju Neretve dopire do Metkovića, a ako planovi budu ostvareni bit će i do Čapljine. Oduzimanjem voda iz lijevih pritoka Neretve (poput Bune, Bunice itd koje dobivaju snagu iz ponora u Nevesinjkom polju, itd.) ali i krađom izvora iz ponora u Popovu polju, Neretva niže od Mostara ostaje bez blagoslovljenih valova od kojih živi i snaži se. Jednom riječi: dok su Donji Horizonti tek ponešto naudili Neretvi, suvremeni Gornji Horizonti žele ju uništiti, i rijeku i dolinu, i ribe i ljude,a nestat će i oštriga u Malostonskom zaljevu. A Dubrovnik ? Dubrovnik će stajati i dalje gdje je oduvijek bio, grad. A kako će voda doći do buduće ( ne će valjda) hidrocentrale Dubrovnik 2 ? Pa opet će raditi krtice i nemilosrdno kopati utrobom krša jer će se graditi novi prokop usporedan(!) s onim prokopanim odavno za Dubrovnik 1.
Zemljopis i nešto povijesti
Posve mi je jasno da i uz ovaj napis treba imati u rukama zemljopisnu kartu, kao što su ju imali pred sobom (i pred publikom ) predavači na tribini. Većina Hrvata ne zna zemljopis svoje povijesne baštine, a ni sama povijest im ne ide najbolje. Daytonski zemljopis ionako je još složeniji premda privremen, a on kaže da tzv. republika srpska ne krade vode samo Hrvatskoj nego i hrvatsko-bošnjačkom entitetu, odnosno hercegovačko-neretvanskoj županiji kojoj pripada sjeverozapadnio dio Popova polja, kao što je rečeno. A da bi se vidjelo koliko je i gdje sve taj gornjohorizontski prljavi plan već realiziran, doista treba uzeti u ruke i zemljovid i povećalo da se razumije kamo vode ti silni tuneli, od jezera do jezera, od polja do polja, i gdje će biti brane i nove betonske zidine. Bez obzira prema prirodi, prema kršu, pa tako nije poznato ni što će se dogoditi na Ombli, niti su Hrvatske vode – točno tvrdi treći govornik na tribini Ivica Puljan , urednik Metkovskoga vjesnika – ugovorile monitoring s komšijama koji preko Dubrovnika 2 nastoje samo riješiti svoj problem u vrijeme visokih voda pa će im hrvatsko tlo poslužiti kao kanalizacija a zauzvrat će Hrvati dobiti nešto malo struje. Tko će tu zaraditi, može se (ne samo) naslutiti. Beton nije skup. I financijeri su poznati: jedan od njih sin bivšega šefa Generalštaba JNA, drugi – poduzeće iz Kanade koja je u ratu zdušno pomagala Hrvatskoj a njezini časnici lagali u Haagu. Velik će se novac vrtjeti za hidrocentrale "Gornjih obzorja"...
Balian: Apokalipsa
Apokaliptična slikaApokaliptična slika hrvatskoga juga nije više priča za malu djecu. Izgledna je kamena pustinja obrasla na refule ambrozijom, ljudi se razišli Hrvatskom ili tuđinom, samo nešto ih ostalo da rade u solanama ondje gdje su sada mandarine.Jedan je predavač na tribini stigao iz Bosne. Prof. dr. Dalibor Balian sa Šumarskoga fakulteta u Sarajevu, čovjek stamen i odlučan, ustvrdio je da se glede novaca radi o – pranju novca. Nego gdje će se bolje oprati novac nego u tamnim vilajetima? A glede posljedica nesretnih horizonata također je posve jasan: istočnu Hercegovinu očekuje apokalipsa velikih razmjera. Nije to zaključio iz ureda na svome fakultetu, nego iz uvida u zbilju na terenu, a zbilja kaže da se kobne promjene ne vide odmah nego nakon nekoga vremena, da se i te kako već vide na "starim" zahvatima (Bileća, Jablanica) gdje je poremećeno zagrijavanje vode i truje sevegetacija, da hidrosustav koji je smatran najstabilnijim u Europi teško pati, da bi mogli iščeznuti lijepi krajolici, da na najvišoj točki Gornjih obzorja (Zalomka kod Nevesinja) ima sve manje snijega a sve više glodavaca i mišje groznice, da u Hutovu kao najnižoj točki ima sve više magle i ambrozije, da se u Čapljini love cipli i da sve manje hladne vode dopire do Hrvatskoga mora.
Apokaliptična slika hrvatskoga juga nije više priča za malu djecu. Izgledna je kamena pustinja obrasla na refule ambrozijom, ljudi se razišli Hrvatskom ili tuđinom, samo nešto ih ostalo da rade u solanama ondje gdje su sada mandarine.
Koji je krajnji cilj
Dopustite autoru ovoga napisa da bude osoban: kada sam prije više od dvadeset godina javno i bez uljepšavanja preko isto tako javne televizije rekao da nas srpska agresija tjera u rat i da će rat biti prljav i dugotrajan – smijenilo me. Tako i sada velim, ne jedini, da se i ovaj put radi o podmuklom planu koji se provodi bez oružja, a krajnji mu je cilj prorijediti hrvatsko pučanstvo na jugu Hrvatske, te nije slučajno predavanje završeno stihovima pjesme "Raselit nas triba...", kao što nije neprozirno da se radi o teritorijalnim pretenzijama koje se ne zaustavljaju na klečkom rtu i školjevima nego sve očitije otkrivaju posezanje za hrvatskim tlom od Cetine do Boke kotorske, uključujući potonju. A što radi tzv. hrvatska politička elita? Međusobno se prisluškuju, umjesto da dolaze na tribine kao što je ova o kojoj pišem i – slušaju.
Hrvoje Hitrec
Izvor:http://www.hkv.hr
WWF i nevladine organizacije pozivaju ministra Zmajlovića da zaustavi štetne projekte regulacije rijeka
- Detalji
- Kategorija: Vijesti
- Objavljeno Četvrtak, 18 Listopad 2012 14:44
- Napisao/la Administrator
- Hitovi: 2252

© Goran Safarek
Posljednje Izvješće Europske komisije (EK) o napretku Hrvatske otkriva ozbiljne deficite u provedbi politike zaštite okoliša EU u Hrvatskoj. Posebno kritizira „nedostatnu kvalitetu studija procjena utjecaja na okoliš (PUO)“ na osnovu kojih je nadležno ministarstvo zaštite okoliša odobrilo niz velikih i ekološki štetnih projekata regulacija rijeka. Europska komisija zaključuje da se „kvaliteta i kontrola kvalitete studija PUO mora znatno poboljšati“. Predmetno Izvješće predstavljeno je ovih dana Europskom parlamentu i Vijeću u Bruxellesu, kako bi se upoznali s napretkom Hrvatske.
Prije objave Izvješća hrvatske i međunarodne nevladine organizacije, poput WWF-a, Zelene akcije, Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode te njemačkog EuroNatura, u više su navrata upozoravale da je regulacijskim projektima na Dunavu, Dravi, Muri, Savi, Neretvi i Ombli ugroženo više od 500 kilometara izuzetno vrijednih hrvatskih rijeka i njihovih ekosustava. Nevladine organizacije također su podnijele pritužbe na postupak izrade i zaključke dotičnih studija PUO jer su projekte procijenile kao okolišno prihvatljive.
Izvješće EK potvrdilo je stav hrvatskih i međunarodnih nevladinih organizacija koje već duže vrijeme upozoravaju na štetnost projekta regulacije rijeka i katastrofalno stanje u procesima donošenja odluka na području vodnog gospodarstva. „Kritike Europske komisije smatramo kao jasan politički signal Mihaelu Zmajloviću, ministru za zaštitu okoliša i prirode, da zaustavi svih sedam projekata kako bi se pokazala ozbiljna spremnost na prihvaćanje EU legislative koja je preduvjet za pristupanje EU“, komentirala je izvješće Irma Popović Dujmović iz WWF-a.
Organizacije za zaštitu okoliša najviše su kritizirale način izrade studija PUO u kojima nedostaje odgovarajuća procjena utjecaja ovih projekata na okoliš i prirodu te tako nisu u skladu s propisima EU. „Evidentno je da su studije PUO svedene samo na formalni instrument za dobivanje suglasnosti za daljnju realizaciju projekta. Očigledno je da su predloženi projekti zastarjeli, ekološki destruktivni i samim time ekonomski neopravdani“, dodaje Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode.
„U slučaju hidroelektrane Ombla imamo primjer 157 milijuna eura skupe investicije koja se temelji na lošoj, 13 godina staroj PUO. Prema najavama čelnika HEP-a za očekivati je da na kraju ovih 157 milijuna eura neće biti iskorišteno u svrhu proizvodnje električne energije, već u svrhu osiguravanja dovoljnih količina vode koja će se moći koristiti za druge ekološki iznimno štetne projekte kao što su golf igrališta. Nalazi ovog izvješća potvrđuju zaključke analize nezavisnih hrvatskih stručnjaka da je hidroelektrana Ombla loš projekt. Dakle, još jednom, pozivamo Vladu Republike Hrvatske da odustane od ovog ekološki štetnog projekta“, zaključuje Enes Ćerimagić iz Zelene akcije.
Svako reguliranje i kanaliziranje prirodnih korita rijeka može uništiti ranjivu biološku raznolikost i krajolike i dovesti do nepovratnih negativnih posljedica za okolno stanovništvo. U posljednjih nekoliko godina pet od sedam regulacijskih projekta dobilo je odobrenje nadležnog ministarstva: regulacije na Savi, donjoj Dravi i Neretvi, kao i kanal Dunav-Sava te brana za podzemnu hidroelektranu Ombla, a u tijeku je još donošenje odluke o regulaciji 53 km dugog predjela Dunava, u području svjetski poznatog Parka prirode Kopački rit, i regulaciji ušća Drave i Mure. Nevladine udruge naglašavaju da je kroz ove projekte ugroženo oko 370.000 hektara riječnog krajolika, ali i financijska sredstva koja mogu biti utrošena za projekte održivog razvoja.
Izvješće Europske komisije možete naći na:
http://ec.europa.eu/enlargement/countries/strategy-and-progress-report/index_en.htm
AKCIJA 'BILO NARODA - GRADIMO MOST'
- Detalji
- Kategorija: Vijesti
- Objavljeno Nedjelja, 09 Rujan 2012 16:04
- Napisao/la Administrator
- Hitovi: 2243
'Bilo naroda - gradimo most', naziv je građenske akcije kojom se željelo iskazati htjenje ljudi hrvatskog juga, povezivanju hrvatskog kopna s pelješkim polutokom. Neretvani i Pelješčani, ujedinjeni na brodicama, u dužini od dva kilometra između naselja Komarne i mjesta gdje se je započelo s izgradnjim pelješkog mosta, na samom poluotoku Pelješca, razvukli su konop kojim su na trenutak povezali razdvojeni teritorij hrvatskog juga. Glavni cilj ove 'manifestacije' bio je dokazati Vladi Republike Hrvatske kakav je stav ondašnjeg stanovništva koji je zdušno podržao 'izgradnju' pelješkog mosta.
Nekoliko tisuća stanovnika hrvatskog juga, predvođenih neretvanskim lađarima i braniteljskim udrugama, s petstotinjak brodica izgradili su "živi" Pelješki most prema nacrtima iz davne 1999. godine. Između poredanih brodica, u rukama prisutnih rastegnut je konop dužine 2400 metara koliko je trebao biti dug Pelješki most. Točno u deset sati spojene su Komarna i Brijesta, premošćen je Neretvanski kanal, povezan hrvatski sjever i jug najdužim „živim“ mostom na svijetu, barkama, brodicama i lađama punim ljudi. U izjavama nakon manifestacije, organizatori tako formiranog pelješkog mosta ističu da su već zaokružili financijsku konstrukciju izgradnje i da su je spremni izrealizirati. Tako nude zanimljiv prijedlog da se most prodaje na centimetre, a svaki centimetar bi koštao osam tisuća kuna, što će po njihovom mišljenju biti dovoljno za izgradnju i spajanje hrvatskog sjevera i juga. Malo ili puno, kako se uzma, ideja hvale vrijedna. Ideju koju su podržali mnogi prisutni i oni koji nisu mogli svojim prisustvom svjedočiti ovoj manifestaciji jedinstva hrvatskog naroda.
Polemika oko projekta "Gornji horizonti"
- Detalji
- Kategorija: Vijesti
- Objavljeno Utorak, 26 Travanj 2011 14:50
- Napisao/la Administrator
- Hitovi: 3411
Tko je u pravu? Al jazzera balkans
Izvor: http://balkans.aljazeera.net/