Login



  1. JESTE LI ZNALI ?
  2. 1
  3. 2
  4. 3
  5. 4
  6. 5
  7. 6
  8. 7
  9. 8
Poljoprivreda je najvažnija gospodarska djelatnost u Delti Neretve...
Reguliranje toka Neretve od Ploča do Metkovića u svrhu dobijanja obradivih površina počelo je još davne 1881.godine...
Nakon neunčikovite kolmacije zemljišta (1881.-1889.g.), stanovnici su sami uspjeli močvarno tlo pretvoriti u obradivu površinu te uzrokovali pojavu „kazetnog“ krajobraza delte Neretve po kojem je ona danas i prepoznatljiva.
Godine 1959. osnovano je državno poduzeće PIK „Neretva“ u Opuzenu. Uz novčanu i stručnu pomoć FAO-a, do 80-ih godina XX. stoljeća završene suvremene melioracije.
Do 1978.g. melioracijama je uređeno je 5 376 ha površina, od čega je 66% bilo u društvenom, a 34% u privatnom vlasništvu...
1992.g. ukupna obradiva površina iznosila je 6.195 ha. 72% oranice i vrtovi, 13% voćnjaci...
U 1992. od korištenih površina, 49% činilo je povrće (rajčica, krumpir, kupusnjače itd.), a uzgaja se još kukuruz, pšenica, jabuke, šljive. Iako je maslina tradicionalno prisutna, od 60-tih godina njihov broj se neprestano smanjuje.
Od 16.500 stabala agruma (naročito mandarina) u 1967.g. uzgoj se zbog prirodnih pogodnosti do 1997.g. popeo na 400.000 stabala...
Stočni fond iz 70-ih 80-ih godina XX.st. smanjen je sa 20.000 ovaca, 3.000 krava i 150.000 peradi na manje od 10%...
next
prev

Problemi i mogućnosti poljoprivredne proizvodnje

Hitovi: 4835

Jedan od najvećih problema vezanih uz poljoprivredu i navodnjavanje je zaslanjenost površinskih i podzemnih voda. Morska voda dolazi Neretvom sve do Metkovića i Hutova blata/Čapljine u BiH. Sustav navodnjavanja vodom iz Neretve uzvodno od Metkovića, izgrađen u vrijeme bivše države danas je zapušten i devastiran pa ne zadovoljava svoju funkciju. Zbog toga poljoprivrednici donje Neretve, osim pretjeranog korištenja kemikalija i umjetnih gnojiva, koriste površinsku i dubinsku vodu za navodnjavanje koja je često zaslanjena. Na taj način dijelom devastiraju zemljište, smanjuju njegovu plodnost, a kroz nekoliko godina dovode u pitanje postanak amorfnih tala, odnosno pojavu slane pustinje s neplodnim tlima. Neretvanska poljoprivreda je izrazito intenzivna i troši velike količine mineralnih gnojiva i pesticida. Jedan od značajnih problema je pitanje vlasništva zemljišta. Imovinsko-pravni odnosi u delti Neretve vrlo su složeni, te za većinu poljoprivrednog zemljišta nije jasno kome pripada. Ekološka poljoprivreda je slabo zastupljena na ovom području. Posljednjih godina javljaju se inicijative ekološkog uzgoja autohtonih vrsta maslina i drugih kultura. U ekološkim pilot projektima prednost treba dati uzgoju kultura koje su se nekad tradicionalno uzgajale u delti Neretve i koje zahtijevaju manje vode i agrokemikalija negoli mandarine (vinova loza, smokva, maslina, rogač i dr.). Pri ovom, dakako, prethodno treba ispitati i ekonomsku isplativost alternativnih kultura, te mjere okolišne i poljoprivredne politike (npr. poticaji) kojima bi bilo moguće nadoknaditi moguć nesrazmjer u dohodovnosti agruma i alternativnih kultura.

Poljoprivreda delte Neretve

HIPPUS.hr

Select style: Red Brown